Osnovna škola Iver

Poštovani,

vrijeme prvog šoka nakon tragičnog događaja u Osnovnoj školi Prečko prolazi i sada treba mirne glave podići stupanj kontrole ulaska u ustanovu i pružiti podršku djeci i djelatnicima Škole.

23.12.2024. održani su sastanci kriznih timova i povjerenstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade i Pravobraniteljice za djecu sa ravnateljima odgojno-obrazovnih ustanova sa ciljem pronalaženja najbržeg i najefikasnijeg rješenja za uspostavljanje stroge kontrole ulazaka u ustanove.

Za sada je dogovoreno zaključavanje ulaza i mogućnost ulaska odraslih osoba samo na poziv ili uz prethodnu najavu. Na porti će biti djelatnik Škole i omogućavati ulazak samo najavljenim ili pozvanim osobama. Najavljeno je ugrađivanje brava sa portafonom uz kontrolu iz portirnice.

Izradit će se protokoli kontrole ulazaka koji će biti dostavljeni ustanovama.

Sada je izuzetno važno pružiti podršku djeci kako bi na najlakši način prebrodili šok i uklonili strah. Prvu podršku djeci daju roditelji/skrbnici u krugu obitelji.

Centar za sigurniji internet, u suradnji s Centrom za nestalu i zlostavljanu djecu, objavio je niz korisnih savjeta koji mogu pomoći roditeljima i skrbnicima u ovim osjetljivim situacijama. U nastavku donosimo ključne preporuke i objašnjenja o tome kako ih primijeniti.

1. Prvo slušajte, zatim govorite

Djeca često imaju potrebu izraziti svoje strahove i nedoumice, ali možda ne znaju kako ih verbalizirati. Pokušajte ih potaknuti na razgovor pitanjima poput: "Kako se osjećaš nakon svega što si čuo/la?" ili "Imaš li pitanja o tome što se dogodilo?"

Važno je slušati bez prekidanja i omogućiti djetetu da izrazi svoje misli, čak i ako ih potpuno ne razumijete.

2. Koristite jednostavan i iskren jezik

Prilikom objašnjavanja događaja, prilagodite način komunikacije djetetovoj dobi. Za mlađu djecu koristite kratke i jasne rečenice: "Dogodila se vrlo tužna stvar u školi. Nekoliko je ljudi ozlijeđeno, a sada su na sigurnom."

Starijoj djeci možete ponuditi više informacija, ali uvijek uz pozitivan ton koji naglašava sigurnost: "Škola i policija rade na tome da svi budu sigurni i da se ovakve stvari ne ponove."

3. Normalizirajte njihove osjećaje

Strah, tuga, ljutnja ili zbunjenost – sve su to normalne reakcije na ovakve događaje. Recite djetetu: "U redu je osjećati se uznemireno ili tužno. I ja se tako osjećam." Ovo im pomaže shvatiti da nisu sami u svojim emocijama.

4. Pružite dodatnu sigurnost

Djeca trebaju osjetiti da su zaštićena. Objasnite im da su kod kuće i u školi pod brigom odraslih koji se trude osigurati njihovu sigurnost. Također, uvjerite ih da će uvijek imati nekoga s kim mogu razgovarati.

5. Ograničite izloženost medijima

Previše informacija može dodatno zbuniti i uznemiriti djecu. Ako prate vijesti, budite uz njih kako biste im pomogli razumjeti sadržaj. Također, potrudite se da televizor, radio i društvene mreže nisu stalno uključeni u njihovoj blizini.

6. Potaknite zajedničke aktivnosti

Pokušajte provoditi više vremena s djetetom kroz aktivnosti koje voli, poput crtanja, igre ili šetnje. Zajedničko vrijeme jača osjećaj sigurnosti i omogućuje djeci da se opuste.

7. Obratite pažnju na znakove uznemirenosti

Ako primijetite promjene u ponašanju djeteta, poput povlačenja, poteškoća sa spavanjem ili izbjegavanja škole, nemojte ih ignorirati. To su signali da dijete možda treba dodatnu podršku, bilo od vas, bilo od stručnjaka.

8. Potražite stručnu pomoć ako je potrebno

Ako smatrate da se vi ili vaše dijete teško nosite s ovom situacijom, ne oklijevajte potražiti pomoć stručnjaka, poput školskog psihologa ili savjetnika.

Razgovor o teškim temama nikada nije jednostavan, ali otvorena komunikacija, suosjećanje i prilagođen pristup mogu pomoći djeci da se osjećaju sigurnije i shvate da nisu sama.

Ustanove kojih je osnivač Grad Zagreb uspostavile su dežurne telefonske linije za sve koji trebaju psihološku pomoć, savjet ili samo razgovor radi narušenog mentalnog zdravlja.

Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar

• Telefon: (01) 4696 162
• Radno vrijeme za telefonsko savjetovanje: 8 -20 sati, svaki dan

Centar za mentalno zdravlje u zajednici Doma zdravlja Zagreb – Zapad

• Telefon: (01) 3667 – 546
• Radno vrijeme za telefonsko savjetovanje: 10 -19 sati, svaki dan

 Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba

• Radno vrijeme za telefonsko savjetovanje: 0-24 sata, svaki dan
• Telefon: (01) 64 719 40
• Ukoliko želite svoje dijete naručiti na pregled, isto možete učiniti putem maila narucivanje@poliklinika-djeca.hr

  Centar za zdravlje mladih Doma Zdravlja Zagreb – Istok

• U Centru je angažiran tim za psihološku pomoć dostupan isključivo roditeljima, skrbnicima, djeci, mladima i osoblju OŠ Prečko. Osiguran je izvanredni “drop in”, odnosno mogućnost dolaska bez uputnice i najave u navedenim terminima. Također, u navedenim terminima stručnjaci su na raspolaganju i telefonski.

Adresa: Vjekoslava Heinzela 62a, telefon: (01) 6468 333

Radno vrijeme:

·         Subota (21.12.): 9:00-13.00

·         Nedjelja (22.12.): 9:00-13.00

·         Ponedjeljak (23.12.): 13:00-19.00

·         Utorak (24.12.): 9:00-14:00

·         Srijeda (Božić, 25.12.): 13:00-19:00

·         Četvrtak (26.12.): 9:00-14:00

·         Petak (27.12.): 9:00-14:00

Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež/hitna stanja

• Radno vrijeme: 0-24 sata
• Telefon: Hitna ambulanta: (01) 4862-503, (01) 4862-511

Uz to, na internetskoj stranici Mentalnozdravlje.hr mogu se naći svi kontakti, ali i savjeti stručnjaka u ovoj i drugim situacijama kada nam je mentalno zdravlje narušeno.

Uvijek smo se u našoj školi osjećali sigurno, iskreno se nadam da ćemo i ubuduće u duhu suradnje i obostrane susretljivosti nalaziti rješenja za sve izazove!

Sretan Božić i nova godina, provedite blagdane u mirnom, obiteljskom okruženju.

S poštovanjem,

Ravnateljica

mr. Katarina Rajković