Osnovna škola Iver

Međunarodni dan kulturne baštine održava se 23. rujna. Hrvatska se obilježavanju priključila 1995. kada je selo Krapje proglašeno selom graditeljske baštine. Krapje je selo koje se sastoji od drvenih kuća starih više od 100 godina te se nalazi u sklopu parka prirode Lonjsko polje. Kompleks ovih drvenih kuća prepoznatljiv je po kućama užih pročelja okrenutih prema cesti i s bočne se strane ulazi u dvorište. Uz kuće se nalaze staje, spremišta, svinjci i koševi za spremanje kukuruza. Kuće u Krapju napravljene su do hrastovih platica, odnosno planjki, koje su povezane drvenim klinovima. Stanovnici naselja žive tradicijskim načinom života te na taj način prenose baštinu na sljedeće naraštaje, ali i na posjetitelje. Uključivanjem u ovu manifestaciju zemlje članice Europske unije iskazuju svoju pripadnost zajedničkom europskom kulturnom, socijalnom i političkom identitetu. Pokazuje se simbioza različitih kultura i naroda koja karakterizira Europsku uniju kao zajednicu.

Danas, uz razne trendove i pomodarstvo, često zaboravljamo kulturna bogatstva koja su dio nas, našega identiteta i našega naroda. Izvrsno je da se Hrvatska  priključila ovakvom projektu zato što je naša zemlja bogata tradicijskom kulturom i baštinom. Kulturna baština predstavlja tko smo i naše početke jer se početaka i tradicije uvijek treba sjećati, ali ih i održavati.

Jedan od najučinkovitijih načina zaštite kulturne baštine je svakako UNESCO. UNESCO-ov centar za svjetsku baštinu aktivno potiče zemlje na uključenje, pomaže u očuvanju prirodne i svjetske baštine, pruža tehničku pomoć i stručna usavršavanja te pomaže u promicanju svijesti o važnosti očuvanja kulturne baštine. Hrvatska ima zaista bogatu kulturnu baštinu i na popisu UNESCO-a nalaze se grad Split i Dioklecijanova palača, stari grad Dubrovnik, nacionalni park Plitvička jezera, stećci, povijesni grad Trogir, čipkarstvo, medičarski obrt na području Sjeverne Hrvatske, klapsko pjevanje, Ljelje, Sinjska alka, umijeće suhozidne gradnje, nijemo kolo iz Dalmatinske zagore, bećarac, međimurska popevka …

Učenici 4.b razreda sudjelovali su u radionici izrađivanja podgutnice te upoznavanja turopoljskih običaja i kulture kao i s područja Prigorja i Posavine.

Podgutnica je rubac ili ukrašena vrpca koja se vezala pod vratom, odnosno pod gutom, odakle i naziv „podgutnica“. U Turopolju je nalazimo kao ukrasni dodatak odjeće, danas narodne nošnje, i kao dio odore vojnika Turopoljskog banderija. Podgutnica je nastala iz turopoljskog ponosa, ljubavi banderijalca i njegove odabranice te čežnje vojnika za voljenim domom. Njihove rubce, koje su im kao uspomenu na dom te zavjet ljubavi i vjernosti vezale djevojke i žene, zapazili su Francuzi pa i sam kralj Luj XVI. On ih je prihvatio kao novi modni detalj – rubac koji se veže na hrvatski način „a la Croate“. S obzirom na povijesnu predaju o načinu nastanka kravate, vojnu ulogu Turopoljskog banderija u europskim ratovanjima kao i samu raširenost podgutnice u Turopolju, vjeruje se da je upravo Turopolje kolijevka kravate.

Klikom na Opširnije pogledajte fotografije.